ACT Grupa radi s organizacijama koje dizajniraju kreativna, inovativna rješenja kao odgovor na društvene i okolišne probleme i potrebe, posebno kad je riječ o zapošljavanju ljudi iz teško zapošljivih skupina: osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenih starijih osoba, ali i visokoobrazovanih mladih ljudi bez iskustva. Oni su tu kako bi im dali svu potrebnu podršku u razvoju od početne ideje pa sve do točke kad su spremni za investiranje od drugih dionika ekosustava
Vrijednost nije samo ekonomska, vrijednost je i u blago-stanju, kako društva, tako i pojedinca. Naša svrha je tu vrijednost pronaći, omogućiti i pomoći da naraste. Vizija nam je poticajni održivi ekosustav impact poduzetništva, a pokreće nas želja da svijet učinimo malo boljim. Kratak je to opis ACT Grupe, čiji je osnivač i direktor Teo Petričević. Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja broji deset zaposlenih, a surađuju s 50-ak stalnih vanjskih suradnika. U ACT Grupi svi radnici imaju ugovore na neodređeno, radno vrijeme je fleksibilno, a svakome je na kraju godine isplaćena i nagrada. Brojnim drugim načinima pokazuju brigu za svoje ljude, a prepoznaju i zajednički slave sve uspjehe. To je filozofija koju prenose i na druge.
– Mi smo organizacija civilnog društva koja osnažuje organizacije civilnog društva, društvene poduzetnike i impact poduzetnike u njihovu razvoju. Danas posluje-mo kao potporna organizacija (osiguravamo relevantne informacije, organiziramo edukacije, spajamo mentore s organizacijama, organiziramo događaje umrežavanja, financijski podržavamo poduzetnike). Proteklih 15 go-dina partner smo Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva u podršci i razvoju organizacija civilnog društva, a s nekoliko korporacija provodimo nekoliko programa podrške impact poduzetnicima – počeo je priču Petri-čević, koji nas je ugostio u jednom od njihovih ureda na Zagrebačkom velesajmu.
Kolege ga opisuju kao iskusnog društvenog inovatora, koji svojom energijom ne samo da pokreće svoj tim, nego i čitav ekosustav u zemlji, regiji i šire, a on svoj tim vidi kao visokokvalitetne i sasvim osebujne stručnjake bez koje ova priča ne bi bila ovako uspješna. ACT Grupa radi s organizacijama koje dizajniraju kreativna, inovativna rješenja kao odgovor na društvene i okolišne probleme i potrebe, posebno kad je riječ o zapošljavaju ljudi iz teško zapošljivih skupina: osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenih starijih osoba, ali i visokoobrazovanih mladih ljudi bez iskustva. Oni su tu kako bi im dali svu potrebnu podršku u razvoju od početne ideje pa sve do točke kad su spremni za investiranje od drugih dionika ekosustava.
Jednostavno rečeno, mi smo organizacija koja traži dobre poslovne modele i daje podršku da se maksimizira njihov učinak za krajnjeg korisnika, ali i investitore – na-stavlja Petričević.
Iza sebe imaju 19 godina iskustva, a prema godišnjem izvještaju iz 2021. godine, pokrenuli su šest poduzeća koja su danas potpuno tržišno samostalna, ojačali su više od 250 organizacija, podržavaju više od 60 poduzeća, a mogu se pohvaliti i s više od 2,5 milijuna dodijeljenih potpora.
Osim u Hrvatskoj, puno smo radili i radimo u regiji zapadnog Balkana, ali i u različitim zemljama centralne i istočne Europe. Fokus nam je ipak hrvatsko civilno društvo i društvena ekonomija u našoj zemlji – navodi.
Kroz minule godine u različitim fazama ponosan je na različite stvari.
Počeli smo kao organizacija mladih i za mlade, tako da smo prvih nekoliko godina bili jako ponosni što smo po-krenuli jedan od prvih klubova za mlade u sjeverozapad-noj Hrvatskoj. Bili smo jedni od prvih koji su pokrenuli nezavisnu knjižnicu, a koja se jako dobro pozicionirala kroz suradnje s lokalnim gradskim knjižnicama, kroz nju smo pokrivali knjižnu građu koja nije bila dostupna u lokalnim gradskim knjižnicama. Kroz klub mladih stjecali smo prva poduzetnička znanja, a nakon četiri godine pokrenuli smo svoje prvo poduzeće. Korak po korak smo došli do točke kad smo krenuli u osnivanje novih druš-tvenih poduzeća (kombinirajući vlasničke i suvlasničke odnose s neprofitnom organizacijom), a sve kako bismo naučili što više o impact poslovnim modelima i ekosu-stavu društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. To nas je dovelo u poziciju da možemo mentorirati druge organi-zacije civilnog društva i nove društvene poduzetnike kako da to rade – kaže.
Od desetak poduzeća koja su osnovali, njih šest je preži-vjelo.
Iako je na putu rasta, razvoja i učenja bilo prepreka, one nikad nisu bile razlog za odustajanje. Prepreke su te koje nas guraju naprijed. Najvažniji trenutak bio je kad smo shvatili da nije poanta samo imati ulogu u traženju rješenja i odgovora za krajnje korisnike, nego da je kontekst cijele priče puno širi, da kroz svoj rad potičemo ra-zvoj svih elemenata ekosustava – od institucija, financiranja, podrške akademske zajednice kroz istraživanja o razvoju i njihovih prijedloga za poboljšanje. Naše djelovanje je usmje-reno na rješavanje različitih prepreka – navodi.
Cijela priča krenula je još u studentskim danima ‘90-ih godi-na, kad je Petričević s kolegama i kolegicama prvo iskustvo stekao volontirajući i radeći za organizacije civilnog društva poput Antiratne kampanje, Autonomne tvornice kulture, Amnesty International i druge organizacije, a paralelno osni-vajući nove u Međimurju.
Nas nekolicina htjeli smo odgovoriti na probleme i potrebe koje su mladi imali u lokalnoj zajednici prvenstveno kroz sadržaje za slobodno vrijeme, ali nam je važna bila i eduka-cijska komponenta – prisjetio se.
Tako su 2006. pokrenuli edukacijski program koji je, napo-minje, u to vrijeme bio jako inovativan. U ponudi su imali više od 50 različitih edukacija za različite segmente društva u različitim područjima od medijskih edukacija pa do prvih IT edukacija u regiji. Bilo im je važno stvarati poticajno razvoj-no okruženje.
To je bila potreba jer nije bilo drugog odgovora na proble-me mladih u zajednici, posebno za njihovo aktiviranje. Čim smo osnovali klub mladih odlučili smo se više za poduzet-nički model funkcioniranja, a puno manje tradicionalni neprofitni. Plaćali smo ljude koji su radili u klubu, pokrivali iz prihoda sve troškove koji su nastajali. To je bio odgovor na prazninu koja je postojala, jer jako mnogo mladih nije imalo priliku aktivirati se, izraziti se, razvijati -nastavlja.
Bogato su iskustvo pretočili u pro-grame podrške, koje i danas rade. – Na svaku od tih faza razvoja smo jako ponosni jer smo uspjeli napra-viti neki tip inovacije bilo u lokal-nom, nacionalnom ili regionalnom kontekstu. Mi smo organizacija civilnog društva koja je osnovala najviše održivih društvenih poduzeća u Hrvatskoj i regiji. Jedan od najboljih primjera je Socijalna zadruga Humana Nova, koju smo osnivali 2011. godine, danas zapošljava 40-ak radnika i ove godine očekuje prihode veće od 10 milijuna kuna – ističe. Kad su s korporativnim partnerima uspjeli uspostaviti stratešku suradnju u kontinuiranim programima podrške za poduzetnike, bila je to nova faza ponosa jer je tu sažeto njihovo znanje i iskustvo koje su stavili na raspolaganje onima koji se nalaze na počecima svog društveno poduzet-ničkog pothvata. Cijela priča odvija se kroz otvorene pozive za različite programe – neki od njih su strukturirani samo kao edukacije i mentorska podrška, a drugi se uz navedeno sastoje i od donacija. Otvoreni su za situacije i da im podu-zetnici sami prilaze te ih zainteresiraju svojom idejom, a zauzvrat dobiju edukaciju i mentorstvo. Postoje i situacije da oni identificiraju dobru ideju, ali toga je puno manje jer kroz otvorene pozive dobiju jako izvrsne prijave poduzetnika koji imaju snagu, energiju i visoki potencijal inovacije.
Osim edukacija i mentoriranja, ne samo nas, nego i vanjskih industrijskih stručnjaka, radimo puno i na umreža-vanju kroz različite događaje u Hrvatskoj ili izvan nje te na povezivanju sa stranim i domaćim investitorima. Osnivali smo 2018. Zakladu Co-Impact s ciljem razvijanja financij-skih instrumenata za društvene i impact poduzetnike koji nedostaju na tržištu. Još slažemo i zatvaramo cijelu priču s akterima koji su spremni investirati. To nam je vrlo važan segment kako bismo pomogli poduzetnicima u osiguravanju sredstava za njihov daljnji rast i razvoj – priča nam osnivač ACT Grupe, koja je članica nekoliko europskih i globalnih mreža, čime osiguravaju pristup različitim izvo-rima financiranja, organizacijama i pojedincima koji mogu pomoći našim društvenim i impact poduzetnicima da rastu. U vremenu kad je današnja ACT Grupa krenula u svoj pothvat nije bilo institucionalne podrške ni drugih progra-ma podrške. Tek osnivanjem Ureda za udruge i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva krenulo se sa strukturira-nim financiranjem i razvojem organizacija civilnog društva. Stanje kakvo je bilo 2003. godine, nastavlja, danas je vrlo slično današnjem, jer sve što se izgradilo u 20 godina malo se poljuljalo 2016. godine, kad se interveniralo u institucional-ni, strateški i financijski okvir.
U različitim fazama potrebe su se različito razvijale. Bilo je faza kad su se jače razvijale udruge mladih, pružatelji socijalnih usluga u zajednici, braniteljske udruge, a zadnjih godina imamo sve više udruga mladih koje se bave različitim tipovima inovacija, posebno na međunarodnoj razini. Civil-no društvo jest dinamično i mislim da jako dobro odgovara na potrebe društva i popunjava sve praznine, odgovara na probleme i potrebe na koje nije mogao odgovoriti ni javni ni privatni profitni sektor. Nažalost, broj korisnika organizacija civilnog društva raste. Imamo sve više društvenih i socijalnih problema, a institucionalni i financijski okvir sve je slabiji, tako da je pitanje kako će budućnost izgledati. No postoji stotinjak organizacija civilnog društva koje imaju tu snagu biti stupovi razvoja, svaka u svom području – kaže Petričević. Prostora da država učini više za razvoj civilnog društva
i društvenog poduzetništva ima, jer kao što poduzetnici imaju previše poreznih i administrativnih barijera, jednako i organizacije civilnog društva i društveni poduzetnici traže elemente poboljšanja. Sve što se prenormira onemogućuje organski rast i razvoj.
Mi smo imali sreće što smo se počeli razvijati baš u vrije-me kad se događao boom podrške organizacijama civilnog društva na institucionalnoj razini, ali i kroz financijsku podršku. Najveći izazov koji su organizacije civilnog društva imale i imaju danas jest pitanje talenata. Jako je teško privući kvalitetne ljude da rade u dosta manje stabilnom ekosustavu, nego što je to poduzetnički ili javni sektor, ali i zadržati ih – rekao je.
No s vlastitim rastom i razvojem ne planiraju stati. Planiraju nastavak novih programa i podrške drugim dionicima u ra-zvoju, ali želja im je raditi to sve na puno većoj razini. Smjer kojim žele krenuti je jače djelovanje na regionalnoj i europ-skoj razini, a cilj je dovući više kapitala u Hrvatsku.
Kapital dosta ograničava koliko utjecaja možemo imati na različite organizacije ili cijeli sustav. Mi kroz naše male programe možemo podržati od 5 do 10 organizacija. Kad bi bilo više novca, mogli bismo podržati znatno više njih, a to bi dalo dodatni zamah razvoju društvene ekonomije – napomi-nje Petričević.
Jako im je važan i multimedijalni sadržaj koji produciraju
od videa, blogova, priča, koje su prema povratnim informa-cijama jako korisne poduzetnicima, posebno onima koji ne-maju kapitala da sa svojim proizvodima počnu komunicirati prema novim tržištima. Važnom smatra i ulogu medija, kako bi društveni poduzetnici sa svojim idejama i proizvodima došli do šire publike.
Lakše je Mati Rimcu i nekim drugim inovatorima i podu-zetnicima ući u medijski prostor, a jako teško je, recimo, impact poduzeću Miret sa svojim brendom najekološkijih tenisica na svijetu – globalno su prisutni, a na domaćem tržištu se teže probijaju. Važno nam je stvaranje sadržaja koji osigurava vidljivost i radi brending cijelog tog sektora koji pomažemo – napominje Petričević.
Iduće godine obilježavaju 20 godina djelovanja, a želja im je da svi ključni akteri u društvu naprave iskorak.
U Hrvatskoj dosta svi rade individualno, okrenuti su svojim programima i korisnicima. Jako malo projekata se zapravo povezuje i zato bismo voljeli s drugim inkubatorima, ak-celeratorima, investicijskim fondovima napraviti malo veći program podrške za one najbolje. Cilj nam je pokazati da i u Hrvatskoj imamo top 50 globalno konkurentnih poduzeća koja imaju izvrsne proizvode i počivaju na tim dobrim druš-tveno poduzetničkim modelima, brizi za društvo i okoliš, koji nisu usmjereni samo na maksimiziranje profita – rekao je Petričević.
Svima koji žele svojim poslovanjem ostvariti pozitivnu promjenu u svijetu oko sebe tu su da pomognu stručnim savjetima, provjerenim strategijama razvoja i inovativnim rješenjima krojenima za svakoga pojedinačno. Za napredak društva trebamo imati političke strukture koje su spremne gledati dalje od jednog mandata, a ne postoji ni master plan razvoja, kako bismo svi znali gdje želimo kao društvo biti, primjerice, 2050. godine. Nije odgovornost samo na politici, nego i na drugim dionicima, ali politika bi trebala omogućiti razvoj i micati barijere koje stoje na putu napretka.
Jednom kad se javna politika usmjeri tome da daje podršku i onima koji ne nose samo ekonomski i financijski povrat, nego i na one koji nose velike društvene povrate na ulaga-nja, što je važno i u kontekstu nadolazeće ekonomske krize, onda će se stvari puno brže i dinamičnije razvijati. U svakom ekosustavu su ključna ponašanja potrošača te puno ener-gije treba usmjeriti i u njihovu edukaciju kako bi mogli bili podrška različitim tipovima organizacija te koristiti njihove proizvode i usluge. Pomaka ima, društvena odgovornost na svim razinama postaje vrlo važna tema, ali ide sporo – zaklju-čio je Petričević.
